
Ekcem na rukama nije stvar higijene, već pokvarene barijere
Ljudi koji godinama imaju ekcem na rukama čuju uglavnom dva saveta, da paze na higijenu i da izbegavaju stres. Oba promašuju suštinu. Ekcem na rukama kod kuvara, frizera, medicinskog osoblja, spremačica i pekara ne nastaje zato što su ruke prljave, nego zato što su previše i prečesto prane. Problem je u tome što je oštećen zaštitni sloj kože, onaj najgornji sloj koji zadržava vlagu unutra a iritante drži spolja.
Taj sloj se sastoji od mrtvih ćelija koje leže jedna preko druge kao cigle, a između njih se nalazi masni malter sastavljen od ceramida, holesterola i slobodnih masnih kiselina. Uz to koža ima i svoj sistem za vezivanje vode i blago kiselu površinu koja ne dozvoljava bakterijama da se razmnožavaju. Kada se taj sistem razgradi, koža prestaje da drži vodu, isušuje se, puca i sve što na nju padne prodire dublje nego što bi smelo. Odatle svrab, crvenilo i pukotine.
Šta konkretno razgrađuje zaštitni sloj
Voda je prva na spisku, i to zvuči neverovatno. Dugo i često vlaženje ispira materije koje vežu vlagu i razmekšava sloj koji bi trebalo da bude čvrst. Vruća voda to radi mnogo brže od mlake, jer topi masni deo barijere.
Deterdženti i sapuni su drugi. Njihovi aktivni sastojci rade upravo ono za šta su napravljeni, rastvaraju masnoću, i ne razlikuju masnoću sa tanjira od masnoće u vašoj koži. Tečnosti za pranje posuđa, univerzalna sredstva za čišćenje, sredstva za dezinfekciju površina i sredstva za pranje veša najagresivniji su deo svakodnevice.
Treći faktor je pH. Zdrava koža ima blago kiselu površinu, a sapuni su alkalni, pa svako pranje na neko vreme podiže pH i onesposobljava enzime koji obnavljaju barijeru. Ako se ruke peru četrdeset puta u smeni, koža nikad ne dođe do svog normalnog stanja.
Četvrti faktor su gumene rukavice nošene predugo. Iznutra se skuplja znoj i toplota, sloj kože se raskvasi i postaje propustljiv, pa rukavica koja treba da štiti postane deo problema. Peti su mehanički faktori, brisanje grubim papirom, trenje, alat, testo, farba za kosu, šamponi i hemikalije koje frizeri koriste više puta dnevno.
Zašto se vraća uvek u istom trenutku
Kada se koža jednom oporavi, čoveku se čini da je stvar rešena i vraća se na stari režim. Tu je zamka. Zaštitnoj barijeri je potrebno oko četiri nedelje da se u potpunosti obnovi, a mnogo manje da se ponovo pokvari. Ako se nega prekine u trenutku kada koža izgleda dobro, ona je i dalje u fazi u kojoj je propustljiva, samo se to više ne vidi golim okom.
Drugi razlog za povratak je krug svraba i češanja. Češanje mehanički kida ionako oslabljen sloj, oslobađa materije koje pojačavaju upalu i time pojačavaju svrab, pa se češanje nastavlja. Taj krug se ne prekida voljom, nego time što se koža fizički zatvori i smiri.
Treći razlog je zadebljanje kože na mestima koja stalno rade. Koža reaguje na hronično oštećenje tako što proizvodi više roga, pa se javljaju tvrde ploče i duboke pukotine na jagodicama prstiju i na pregibima, koje bole i krvare, a mnogo teže upijaju bilo šta.
Kako izgleda i kako se razvija
U prvoj fazi koža je samo suva, malo zategnuta i sitno se peruta, najviše po nadlanicama i između prstiju. U drugoj se javljaju crvenilo i svrab, a posle pranja osećaj peckanja. U trećoj se pojavljuju sitni mehurići, ranice koje vlaže i tanke pukotine. U četvrtoj koža zadebljava, postaje gruba i tamnija, pukotine idu dublje i ostaju mesecima.
Kod pojedinih ljudi problem se javlja i u vidu sitnih mehurića na stranama prstiju i na dlanovima, sa jakim svrabom, i to je oblik koji se često vezuje za rad u vlažnoj sredini i pojačano znojenje.
Kortikosteroidne kreme, zašto rade i zašto nisu rešenje za godine
Kreme sa kortikosteroidima smanjuju upalu brzo i zato su često prvo što se dobije. One imaju svoje mesto u kratkoj i kontrolisanoj upotrebi kada je stanje zapaljeno. Problem počinje kada postanu jedini pristup, godinama.
Duga primena stanjuje kožu, čini je propustljivijom i osetljivijom, pa se posle prekida stanje često vrati jače nego pre. I važnije od svega, one ne popravljaju barijeru. Smanje crvenilo i time smanje ono što se vidi, ali masni malter između ćelija ostaje razgrađen, pa se sve ponavlja u krug. Zato mnogi ljudi opišu isto iskustvo, da im krema pomogne za nedelju dana i da im posle ni ona više ne pomaže.
Ono što stvarno prekida krug ima tri dela. Prvi je smanjenje kontakta sa vodom i deterdžentima, koliko je god to u datom poslu moguće. Drugi je obnova barijere masnim slojem koji ostaje na koži i sprečava isparavanje vode. Treći je zaštita preko noći, jer koža najviše obnavlja upravo u toku spavanja.
Zašto gust melem radi drugačije od lake kreme
Lake kreme sadrže mnogo vode i malo masti, prijatne su za nanošenje i brzo se upiju, ali sa isparavanjem vode kožu ostave gotovo tamo gde je bila. Gust melem na bazi voska i ulja ne ulazi u kožu i ne nestaje, već ostaje na površini i pravi okluzivni sloj. Ispod tog sloja isparavanje vode iz kože pada, sadržaj vode u gornjem sloju raste, ćelije se rehidriraju i tek u tim uslovima obnova barijere zaista počinje. Isti princip stoji i za savet da se koža nauljene ruke preko noći pokrije pamučnom rukavicom.
Zato se u praksi kod ljudi sa hroničnim ekcemom na rukama dobro pokazuju tradicionalni melemi sa gustom podlogom, kakav je prirodni melem za oštećenu kožu koji se pravi od hladno ceđenog maslinovog ulja, biljnog i pčelinjeg voska, propolisa, jedanaest lekovitih biljaka i etarskih ulja čajnog drveta i lavande.
Biljke i sastojci koji rade posao obnove
Neven je najstarije narodno sredstvo za problematičnu kožu na ovim prostorima. U cvetu ima etarskog i masnog ulja, karotenoidnih boja, sluzi, fitosterola, salicilne kiseline i enzima. Salicilna kiselina u ovom prirodnom i blagom obliku omekšava zadebljao sloj kože, a karotenoidi i fitosteroli smiruju upalu, pa je neven logičan sastojak kod ispucalih i zadebljalih ruku.
Bokvica, latinski Plantago major, u listu ima oko četiri procenta tanina, pektina, limunove kiseline, vitamina C, saponozida, fitoncida i heterozid aukubozid. Sluzi prave zaštitni film na oštećenoj površini, tanini blago stežu i suše mesta koja vlaže, a aukubozid deluje antimikrobno. Za kožu koja je već otvorena i osetljiva to je kombinacija koja dozvoljava da se melem nanosi mesecima.
Kantarion, latinski Hypericum perforatum, sadrži mešoviti tanin, etarsko ulje, smole, crvenu boju hipericin, karoten i flavonoidne heterozide među kojima su hiperozid i rutozid. U tradiciji je nezaobilazan kod rana i opekotina, a njegova uloga u ovakvom melemu je stvaranje novog epitela, dakle pokrivanje mesta koje je ostalo bez površinskog sloja.
Čičak, latinski Arctium, spolja se generacijama primenjuje kod ekcema, čireva i tvrdokornih kožnih promena. U korenu ima do četrdeset pet procenata inulina, sluzi, sitosterol, stigmasterol, fitoncide i gorke materije, a fitoncidi su ono što ga povezuje sa antimikrobnim delovanjem.
Rastavić, latinski Equisetum, unosi kremenu kiselinu, saponin ekvizetonin, tanine, pektin, flavonoide i vitamin C, i tradicionalno se koristi kod stanja u kojima tkivo treba da dobije čvrstinu.
Kopriva i hajdučka trava dodaju mineralne soli, hlorofil, vitamine C i K, flavonoide i azulen, komponentu poznatu po protivupalnom delovanju.
Propolis je materijal kojim pčele dezinfikuju košnicu, sa flavonoidima i aromatičnim kiselinama, i u melemu ima zadatak da smanji rizik od bakterijske infekcije napukle kože, što je kod pukotina na prstima realna opasnost.
Etarsko ulje čajnog drveta ima antibakterijsko, antifungalno i antivirusno delovanje uz protivupalno i imunostimulativno svojstvo, a etarsko ulje lavande protivupalno i antibakterijsko dejstvo koje se tradicionalno navodi kod rana, povreda, opekotina i crvenila kože.
Vosak i maslinovo ulje su podloga koja odlučuje o svemu. Hladno ceđeno maslinovo ulje bogato oleinskom kiselinom i vitaminom E ulazi u gornji sloj i razmekšava ga, pčelinji vosak zatvara površinu i drži vlagu unutra, a biljni vosak candelilla daje laku razmazivost, što je bitno kada koža boli na dodir.
Kako se melem koristi na rukama
Nanosi se na čiste i suve ruke, u tankom sloju, i utrlja i po nadlanici i između prstiju, jer se ta mesta redovno preskoče. Idealno je nanošenje posle svakog pranja ruku, a realno onoliko puta koliko posao dozvoljava, uz obavezno nanošenje na kraju smene i uveče pre spavanja.
Noćno nanošenje je najvažnije. Sloj se nanese u malo većoj količini i preko njega se navuku pamučne rukavice ili čiste pamučne čarape. Tako melem ostane na koži osam sati bez trenja, a to je period u kome koža najviše radi na sebi.
Prvi znak da terapija radi je da svrab popusti i da se pukotine prestanu da otvaraju posle svakog pranja. Kod suvih i blago crvenih ruku poboljšanje se najčešće vidi u roku od nedelju do dve. Kod zadebljale kože sa dubokim pukotinama potrebno je četiri do osam nedelja dosledne primene, jer koža mora da izmeni celu generaciju ćelija. Kada stanje prođe, nanošenje se ne prekida naglo, već se prelazi na jedno nanošenje dnevno kao održavanje, jer se posao i navike nisu promenili.
Šta ne treba raditi
Ne treba prati ruke vrućom vodom, jer topla voda ne dezinfikuje bolje nego mlaka a barijeru kvari brže. Ne treba koristiti antibakterijske i agresivne sapune kada za to nema potrebe, već blaga sredstva bez mirisa. Ne treba brisati ruke grubim papirnim ubrusima ni ostavljati ih da se same suše, jer voda koja isparava sa kože odnosi vlagu iz nje.
Gumene rukavice se ne nose duže od dvadeset do trideset minuta bez prekida i uvek se ispod njih nosi tanka pamučna rukavica koja upija znoj. Kožica se ne guli, pukotine se ne otvaraju i tvrde ploče se ne skidaju noktima. I ne menja se preparat svake nedelje, jer se ciklus obnove kože meri nedeljama i pre četiri nedelje rezultat objektivno ne može da se oceni.
Kada treba potražiti lekara
Lekaru se ide ako se pojavi gnoj, žute kraste, jaka toplina i bol, jer to znači da se u pukotine naselila bakterija. Isto važi ako se promene naglo šire, ako se javljaju grupisani mehurići koji bole, ako se menja oblik i boja noktiju, ako svrab remeti spavanje ili ako stanje traje mesecima bez ikakvog popuštanja.
Ako se sumnja da je u igri kontaktna alergija na određenu materiju, na primer na sastojak farbe za kosu, na gumu iz rukavice ili na nikl, tada test na alergene ima veliku vrednost, jer izbegavanje tačno jedne materije ponekad rešava problem koji je godinama izgledao nerešiv. Osobe sa dijabetesom i oslabljenim imunitetom svaku napuklu kožu na rukama treba da pokažu lekaru ranije nego ostali.
Zašto doslednost pobeđuje jače sredstvo
Ekcem na rukama kod ljudi koji rade sa vodom i deterdžentima nije znak nemara, nego posledica toga što koža svakog dana dobija više oštećenja nego što uspe da popravi. Rešenje zato nije u jačem sredstvu, već u tome da se broj oštećenja smanji i da se koži svakodnevno vrati masni sloj koji je izgubila. Neven, bokvica, kantarion, čičak, rastavić, kopriva, propolis i ulja čajnog drveta i lavande u podlozi od pčelinjeg voska i maslinovog ulja rade upravo taj posao, štite površinu, smiruju upalu i drže vlagu tamo gde treba. Uz dosledno nanošenje, a posebno uz ono uveče pod pamučnim rukavicama, ruke se u velikom broju slučajeva vrate u normalu i ostanu takve dokle god se nega ne prekine naglo.
















































































