
Foto: rattanakun/Canva
Ishrana i fizička aktivnost mogu značajno da utiču na dužinu života, ali istraživanja pokazuju da možda nisu najvažniji pokazatelji dugovečnosti.
Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Sleep Advances, jedan drugi faktor mogao bi imati još veću povezanost sa životnim vekom.
Iako su ranija istraživanja već povezivala loš san sa brojnim zdravstvenim problemima, nova studija pokazala je da je dovoljno sna snažnije povezano sa dužim životnim vekom nego ishrana i fizička aktivnost – faktori za koje se već zna da mogu doprineti dugovečnosti.
Istraživači sa Univerziteta za zdravlje i nauku u Oregonu (OHSU) analizirali su podatke prikupljene putem anketa na nivou okruga širom Sjedinjenih Američkih Država u periodu od 2019. do 2025. godine.
Podatke o očekivanom životnom veku uporedili su sa informacijama učesnika o tome koliko dugo spavaju.
Kao granicu za nedovoljno sna istraživači su koristili manje od sedam sati sna tokom noći.
Ishrana i fizička aktivnost mogu značajno da utiču na dužinu života, ali istraživanja pokazuju da možda nisu najvažniji pokazatelji dugovečnosti.
Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Sleep Advances, jedan drugi faktor mogao bi imati još veću povezanost sa životnim vekom.
Iako su ranija istraživanja već povezivala loš san sa brojnim zdravstvenim problemima, nova studija pokazala je da je dovoljno sna snažnije povezano sa dužim životnim vekom nego ishrana i fizička aktivnost – faktori za koje se već zna da mogu doprineti dugovečnosti.
Istraživači sa Univerziteta za zdravlje i nauku u Oregonu (OHSU) analizirali su podatke prikupljene putem anketa na nivou okruga širom Sjedinjenih Američkih Država u periodu od 2019. do 2025. godine.
Podatke o očekivanom životnom veku uporedili su sa informacijama učesnika o tome koliko dugo spavaju.
Kao granicu za nedovoljno sna istraživači su koristili manje od sedam sati sna tokom noći.
Zatim su u analizu uključili i druge faktore koji mogu uticati na očekivani životni vek, među kojima su fizička neaktivnost, radni status i nivo obrazovanja.
Povezanost između nedovoljne količine sna i kraćeg očekivanog životnog veka ostala je statistički značajna čak i nakon što su ovi faktori uzeti u obzir.
U prvom modelu samo je pušenje imalo snažniju povezanost sa očekivanim životnim vekom. U drugom modelu, u koji su uključeni gojaznost i dijabetes, gojaznost je takođe pokazala snažniju povezanost od nedovoljnog sna.
“Nisam očekivao da će nedostatak sna biti toliko snažno povezan sa očekivanim životnim vekom”, rekao je fiziolog sna sa OHSU Andrew McHill.
“Uvek smo smatrali da je san važan, ali ovo istraživanje to zaista jasno potvrđuje. Ljudi bi trebalo da nastoje da spavaju između sedam i devet sati, kad god je to moguće.”
Pošto je reč isključivo o opservacionoj studiji, istraživanje objavljeno 2025. godine ne može da dokaže da manje sna direktno skraćuje život za nekoliko meseci ili godina.
Ovakva studija takođe ne može u potpunosti da razjasni složene odnose između sna, ishrane i fizičke aktivnosti. Ipak, rezultati ukazuju na to da količina sna koju dobijamo svake noći može biti značajan pokazatelj dugoročnog zdravlja.
Dovoljno sna od ključnog je značaja za gotovo svaki aspekt našeg zdravlja. Na primer, čak i samo jedna neprospavana noć može uticati na moždane funkcije i imuni sistem organizma.
Zbog toga je moguće da zdravstveni problemi povezani sa hroničnim nedostatkom sna dugoročno mogu doprineti većem riziku od smrti. Istraživači posebno izdvajaju gojaznost i dijabetes kao dva stanja koja su povezana sa lošim snom i koja mogu uticati na smanjenje očekivanog životnog veka.
“To deluje intuitivno i ima smisla, ali je ipak bilo iznenađujuće videti koliko se snažno ova povezanost pojavljuje u svim našim modelima”, rekao je McHill.
“Ja sam fiziolog sna i razumem zdravstvene koristi spavanja, ali čak je i za mene snaga povezanosti između dovoljne količine sna i očekivanog životnog veka bila izuzetna.”
Dobra vest je da na svoje navike spavanja, barem u određenoj meri, možemo da utičemo, naravno u granicama koje nam dozvoljavaju posao, porodične obaveze i svakodnevni život.
Možda zato vredi razmisliti o odustajanju od navike beskrajnog pregledanja negativnih sadržaja na telefonu pred spavanje ili povremenom uključivanju aktivnosti poput joge ili tai čija u svakodnevnu rutinu.
Američka akademija za medicinu spavanja i Društvo za istraživanje sna preporučuju najmanje sedam sati sna tokom noći, mada pojedini dokazi ukazuju na to da se deo izgubljenog sna možda može nadoknaditi dužim spavanjem tokom vikenda.
“Ovo istraživanje pokazuje da snu moramo da damo najmanje isti prioritet kao ishrani i fizičkoj aktivnosti”, rekao je McHill.
“Dobar noćni san ne samo da će poboljšati način na koji se osećate, već bi mogao biti povezan i sa dužim životom.”
Izvor/ Saznaj više: sciencealert.com
















































































