Planina Nanga Parbat u Pakistanu.

Svetski dan zaštite životne sredine

Zemlja domaćin ovogodišnjeg Svetskog dana zaštite životne sredine je Pakistan koji je pre dve godine započeo projekat pod nazivom "Cunami deset milijardi stabala", a u okviru kojeg bi ovaj broj sadnica trebalo da bude posađen do kraja 2023. godine.

Počev od 1972, svake godine 5. juna obeležava se Svetski dan zaštite životne sredine. Tog dana Program zaštite životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP) skreće pažnju vlada, država i najšire javnosti na goruća pitanja zaštite životne sredine i potrebu njihovog kontinuiranog rešavanja.

Praktični vodič za ozdravljenje planete.

Praktični vodič za ozdravljenje planete.

Ovogodišnji Svetski dan zaštite životne sredine označiće početak Dekade obnove ekosistema (2021 – 2030.). Ujedinjene nacije pozvale su pojedince, grupe, vlade, kompanije i organizacije da udruže snage u globalnom pokretu Generacija obnove (eng. #GenerationRestoration).

Ove godine fokus je stavljen na obnavljanje ekosistema, a glavna poruka je “Reimagine.Recreate.Restore”.

Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) pripremio je priručnik za obnavljanje ekosistema u kome svi oni koji su zainteresovani da se priključe pokretu Generacija obnove mogu pronaći praktične savete za konkretne aktivnosti, promenu ličnih navika i širenje ideje obnove ekosistema u javnosti.

 

Vodič opisuje tri načina za učešće u pokretu Generacija obnove:  učešće u akcijama (i Vi se možete uključiti u akciju već sada potpisivanje peticije za prvi durlanski parkić: https://www.peticije.online/peticija_za_prvi_durlanski_parkic), promenu navika i animiranje šire javnosti.

Vodič možete pronaći ovde: https://www.worldenvironmentday.global/get-involved/ecosystem-restoration-playbook.

“Obnova ekosistema podrazumeva sprečavanje, zaustavljanje i otklanjanje štete koja im je naneta, kako bi se prirodi nešto vratilo, a ne samo od nje uzimalo. Svetski dan zaštite životne sredine ove godine označava početak dekade UN-a za obnavljanje ekosistema, koja predstavlja globalnu misiju oživljavanja milijardi hektara, od šuma do obradivih površina, od planinskih vrhova do morskih dubina”, saopštile su UN.

Gubitak ekosistema lišava planetu prirodnih mehanizama za apsorpciju ugljen-dioksida kao što su šume i tresetišta. Prema navodima ove organizacije globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte rastu uzastopno već tri godine i planeta je na samo jedan korak od potencijalno katastrofalnih klimatskih promena.

“Pojava COVID-19 takođe je pokazala koliko katastrofalne mogu biti posledice gubitka ekosistema jer smo smanjivanjem prirodnog staništa životinja stvorili idealne uslove za širenje patogena – uključujući koronaviruse”, navele su UN.

Zemlja domaćin ovogodišnjeg Svetskog dana zaštite životne sredine je Pakistan koji je pre dve godine započeo projekat pod nazivom “Cunami deset milijardi stabala”, a u okviru kojeg bi ovaj broj sadnica trebalo da bude posađen do kraja 2023. godine.

Piše Nikola Jeremijaš.

 

 

Prijatelji sajta: FIRMA.co.rs
Prijatelji sajta: MojaKompanija.rs

Ostavite komentar

Pošaljite vest