Infografika: Nova varijanta virusa s 50 mutacija

WHO kaže da preliminarni dokazi ukazuju na ‘povećan rizik od ponovne infekcije omikronom’ u poređenju s drugim varijantama korona virusa, ali su informacije ograničene.

Dana 24. novembra, naučnici u Južnoj Africi izvijestili su o novoj varijanti korona virusa sa većim brojem mutacija nego što je slučaj sa ostalim sojevima. Dva dana kasnije, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) obavila je da je nova varijanta, nazvana omikron, „varijanta koja zabrinjava“.

Foto: Al Jazeera

Ta objava navela je mnoge države da nametnu ograničenja putovanja.

Šta su mutacije?

Svi virusi mutiraju. SARS-CoV-2 od pojave krajem 2019. godine nastavlja mutirati.

Mutacija je promjena u genetskom kodu virusa, a mutirani virus naziva se varijantom.

Foto: Al Jazeera

Neki korona virusi šire se lakše od ostalih, što može voditi do povećanja stope infekcije, a to može dodatno pritisnuti zdravstvene sisteme, potencijalno vodeći do većeg broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva.

Eksperti vjeruju da nova varijanta ima najmanje 50 mutacija, a 32 su vezane za „spike“ protein, dio virusa koji probija u ljudske ćelije. Naučnici tvrde da su slične mutacije viđene i na ostalim varijantama i da vode ka većem prijenosu zaraze i većim šansama za izbjegavanje odbrane organizma u poređenju sa originalnom verzijom virusa.

Mutacije se nazivaju po slovima i brojevima, poput D614G, što znači da se aminokiselina promijenila sa D (aspartat) na G (glicin), na poziciji broj 614 virusnih „spike“ proteina.

Kako se varijante nazivaju

WHO je identificirao pet „zabrinjavajućih varijanti“ (VOC) i osam onih od „interesa“ (VOI). Od maja 2021., nazivaju se po slovima iz grčkog alfabeta, koji počinje od alfe.

Foto: Al Jazeera

Prema ovome, sljedeće slovo trebalo bi biti „ni“, a slijedi „ksi“, ali WHO tvrdi da se „ni” previše lako zamijeni za “novi’“, a da se “ksi” (xi) ne koristi jer je to previše često prezime.

Kako se omikron poredi sa ostalim varijantama

WHO tvrdi da je globalni rizik od omikron varijante „veoma visok“.

Trenutno, varijanta delta, koja je prvo dokumentirana u Indiji u oktobru 2020., najdominantnija je i čini više od 99 posto globalnih sekvenciranih slučajeva.

U nedjelju, WHO je objavio da još nije jasno da li je omikron varijanta prenosivija i da li uzrokuje teže oboljenje u poređenju sa ostalim sojevima. Dodaje da „vakcine ostaju ključne u smanjenju slučajeva težih oblika bolesti i smrti“.

Preliminatni dokazi sugeriraju da možda postoji „povećan rizik reinfekcije omikronom u poređenju sa drugim varijantama koje zabrinjavaju, ali da su informacije ograničene“.

Južnoafrički epidemiolog Salim Abdool Karima u ponedjeljak je rekao da se još nije prikupilo dovoljno podataka kako bi se znale kliničke implikacije omikrona u poređenju sa ranijim varijantama, da je ponovna infekcija moguća, ali da su vakcinisane osobe u manjoj opasnosti da razviju ozbiljnije simptome.

Eksperti tvrde da će više informacija biti dostupno u predstojećim danima i sedmicama, dok se virus širi, a naučnici proučavaju kako djeluju omikronove mutacije.

Izvor: aljazeera.net